Pandemija Covid-19 prouzrokovala je gospodarsku recesiju i poremetila stanje na tržištu rada. Pritom, došlo je do poboljšanja automatizacije i veće potrebe za digitalnim rješenjima. Lokalna gospodarstva su se kroz krizu morala prilagoditi novim trendovima tržišta rada. Posljedica dobrih odluka je brz oporavak država regije istočne Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike (EEMENA).
Inovantage izvještaj prikazuje svojstva radne snage u EEMENA regiji, s fokusom na države istočne Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike (kao što su Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Rumunjska, Bugarska, Srbija, Grčka, Turska, Tunis i Ujedinjeni Arapski Emirati).
Spremnost za rad
Ovim izrazom opisujemo postupak opremanja pojedinaca svim vještinama, ustrajnošću i otvorenošću potrebnima za pronalaženje novog posla, kao i za prepoznavanje boljih prilika ako do istih dođe. Spremnost za rad je osobna otpornost, koju bi pojedinac trebao naučiti, u idealnom primjeru već u srednjoj školi (Kate Campell, 2019).
Jedan od elemenata spremnosti za rad je mogućnost zaposlenja. Prema rezultatima istraživanja, čini se da EEMENA regija uglavnom ima problema sa zaposlenjem kadra. Gotovo sve zemlje u regiji se bore pronaći kvalificirane radnike zbog neusklađenosti obrazovnog sustava i praktičnih vještina na tržištu rada. To sugerira da su tvrtke korak ispred obrazovnog sustava te bi u budućnosti istome trebale pomoći da se usredotoči na pragmatičniji kurikulum. Politike obrazovanja i cjeloživotnog učenja nisu prioritet za one koji donose političke odluke ili privatne investitore. .
Još jedan pokazatelj koji ukazuje na spremnost za rad je niska ocjena vanjske otvorenosti u većini zemalja. Ova karika opisuje kako se zemlje rangiraju u smislu stranih izravnih ulaganja i prijenosa tehnologije, priljeva visokokvalificiranog osoblja, broja migranata, broja stranih studenata i rasprostranjenosti stranog vlasništva.
Oporavak regije nakon pandemije
Pandemija Covid-19 potresla je globalnu ekonomiju. Zemlje Istočne Europe, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (EEMENA) djelovale su brže i odlučnije zbog blaže međunarodne integracije. Učinak na BDP nije bio tako jak kao na zapadu, budući da je većina zemalja 2020. završila s kvartalno pozitivnim trendovima. Dosljednom kvalificiranom radnom snagom i dobrom prilagodljivošću lokalnih poduzeća, države su privremeno ublažile učinke na gospodarstvo.
Oporavak Hrvatske
S ocjenom 43,53 i zauzetim 59. mjestom na globalnoj razini, Hrvatska se ističe kao gospodarstvo s visokim dohotkom koje je dobro upravljalo početnim problemima pandemije. Prije Covid-19 krize, Hrvatska je bilježila stabilan gospodarski rast od 3%. Međutim, približavanje prosjeku rasta ekonomije Europske Unije i dalje je teško dostižno. Teška gospodarska recesija koju je pokrenula pandemija Covida-19 sigurno će unazaditi rad koji je Hrvatska postigla u posljednjih pet godina – smanjena dobit, povećanje stope siromaštva i pogoršavanje fiskalne održivosti samo su neki od faktora na koje će kriza uzrokovanja pandemijom utjecati. Uz to, potresi u ožujku u Zagrebu i okolici te u Petrinji povećali su opseg posla javnih institucija, te tako dodatno usporili donošenje mjera oporavka od krize.
