6. Inovantage izvještaj

Novosti Objavljeno:  04.01.2021

Pandemija Covid-19 prouzrokovala je gospodarsku recesiju i poremetila stanje na tržištu rada. Poboljšavanje automatizacije i hitna potreba za digitalnim rješenjima, čak i za svakodnevne zadatke, potkopavaju povjerenje u vještine i znanje pojedinaca na tržištu rada. Lokalna gospodarstva su kroz krizu morala ići sama te je sami riješiti. Posljedica dobrih odluka je brz oporavak država regije istočne Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike (EEMENA).

Inovantage izvještaj prikazuje svojstva radne snage u EEMENA regiji. Analizira svjetske trendove u razvoju i sudjelovanju radne snage, s fokusom na države istočne Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike (kao što su Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Rumunjska, Bugarska, Srbija, Grčka, Turska, Tunis i Ujedinjeni Arapski Emirati).

Spremnost za rad

Ovim izrazom opisujemo postupak opremanja pojedinaca svim vještinama, ustrajnošću i otvorenošću potrebnima za pronalaženje novog posla, kao i za prepoznavanje boljih prilika ako do istih dođe. Spremnost za rad je osobna otpornost, koju bi pojedinac trebao naučiti, u idealnom primjeru već u srednjoj školi (Kate Campell, 2019).

Jedan od elemenata spremnosti za rad je mogućnost zaposlenja. Prema rezultatima istraživanja, čini se da regija uglavnom ima problema sa zaposlenjem kadra. Gotovo sve zemlje u regiji se bore pronaći kvalificirane radnike zbog neusklađenosti obrazovnog sustava i praktičnih vještina na tržištu rada. To sugerira da su tvrtke korak ispred obrazovnog sustava te bi u budućnosti istome trebale pomoći da se usredotoči na pragmatičniji kurikulum.

Izgleda da politike obrazovanja i cjeloživotnog učenja nisu prioritet za stvaratelje politika ili privatne investitore. Učinci starenja stanovništva u regiji još nisu u potpunosti osjetljivi. Učinak će se vidjeti postupno, pa će svi dionici morati biti više angažirani u novom stvaranju i prekvalifikaciji ljudi.

Još jedan pokazatelj koji ukazuje na spremnost za rad je niska ocjena vanjske otvorenosti u većini zemalja. Ova karika opisuje kako se zemlje rangiraju u smislu stranih izravnih ulaganja i prijenosa tehnologije, priljeva visokokvalificiranog osoblja, broja migranata, broja stranih studenata i rasprostranjenosti stranog vlasništva.

Oporavak regije nakon pandemije

Pandemija Covid-19 potresla je globalnu ekonomiju. Zemlje Istočne Europe, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (EEMENA) djelovale su brže i odlučnije zbog blaže međunarodne integracije. Učinak na BDP nije bio tako jak kao na zapadu, budući da je većina zemalja 2020. završila s kvartalno pozitivnim trendovima. Dosljednom kvalificiranom radnom snagom i dobrom prilagodljivošću lokalnih poduzeća, države su privremeno ublažile učinke na gospodarstvo. Očekuje se rast u 2021. godini, ali tempo oporavka je vrlo neizvjestan te ovisi o trajanju pandemije, dostupnosti i distribuciji cjepiva, kao i stupnju poboljšanja vanjske trgovine i ulaganja. S drugim valom zaraza Covidom-19 koji zahvaća Europu, oporavak bi mogao biti slabiji od očekivanog, pogotovo ako se pandemija pogorša.

Oporavak Hrvatske

S ocjenom 43,53 i zauzetim 59. mjestom na globalnoj razini, Hrvatska se ističe kao gospodarstvo s visokim dohotkom koje je dobro upravljalo početnim problemima pandemije. Prije Covid-19 krize, Hrvatska je bilježila stabilan gospodarski rast od 3%. Međutim, približavanje prosjeku rasta ekonomije Europske Unije i dalje je teško dostižno. Teška gospodarska recesija koju je pokrenula pandemija Covida-19 sigurno će unazaditi rad koji je Hrvatska postigla u posljednjih pet godina – smanjena dobit, povećanje stope siromaštva i pogoršavanje fiskalne održivosti samo su neki od faktora na koje će kriza uzrokovanja pandemijom utjecati. Uz to, potresi u ožujku u Zagrebu i okolici te u prosincu u Petrinji povećali su opseg posla javnih institucija, te tako dodatno usporili donošenje mjera oporavka od krize.

Iako se očekuje da će kriza trajati kratko te da će oporavak dobiti zamaha 2021. godine, i dalje postoji visoka razina neizvjesnosti, a rizici pokazuju prema dolje. Ne može se isključiti daljnje pogoršavanje pandemije na globalnoj razini, što bi moglo zahtijevati ponovno nametanje strogih mjera socijalnog distanciranja (World Bank, 2020.)